Dobro došli !!!

NOĆ MUZEJA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI, 30.SIJEČNJA 2015.
Ovo je druga godina kako je i Hrvatska Kostajnica uključena u Noć muzeja. Organizatori su Turistička zajednica Grada Hrvatska Kostajnica, Srednja škola Ivana Trnskog i Gradska knjižnica i čitaonica Milivoja Cvetnića. Namjera nam je predstaviti znamenite Kostajničane, neke pomalo zaboravljene ili neopravdano zanemarene. Započeli smo prošle godine sa Zrinskima, a ove godine predstavljamo Antoniju Jozičić, samozatajnu učiteljicu koja je, ni sama to ne znajući, uspjela povezati veliki Šangaj i našu malu Hrvatsku Kostajnicu. Saznati ćemo o početku i razvoju školstva u Hrvatskoj Kostajnici te o samoj Građanskoj učioni, mjestu gdje se ove godine održava Noć muzeja. Moći će se razgledati i stalna postava izložbe dijela nastalih tijekom 15 godina Likovne kolonije Hrvatska Kostajnica.
Građanska učiona u kojoj se održava ovo događanje je bez struje, grijanja, odnosno još joj nije završena obnova, pa za zagrijavanje sve posjetitelje častimo kuhanim vinom.
Svi ste dobrodošli!
Raspored događanja:
19,00 – 19,30 –  Građanska učiona kroz povijest   
Kroz priču profesora i učenika Srednje škole Ivana Trnskoga saznati ćemo o počecima i razvoju školstva u Hrvatskoj Kostajnici te o značaju Građanske učione koji je imala  u svojoj prošlosti, koji ima danas i kakvi su planovi za njenu budućnost.
20,00 –20,30 –  Priča o Antoniji Jozičić
Profesori i učenici Srednje škole ispričati će priču o Antoniji Jozičić. Antonija Jozičić rođena je u učiteljskoj obitelji u Novoj Gradiški 6.6.1869. Školovala se u Petrovaradinu i Brodu na Savi, a za učiteljicu se osposobila u Zagrebu. Službovala je u Vel. Kopanici i Vinkovcima te u Kostajnici od 1902. do umirovljenja. Predavala je matematiku, risanje i krasopis. Umrla je u Kostajnici 1945. gdje je i pokopana u obiteljskoj grobnici na kostajničkom groblju Sv.Rok. Milostiva“ Antonija Jozičić je 1913. u kostajničkoj tiskari “Vugrin” o svom trošku, na međunarodnom jeziku esperantu, tiskala knjigu pod naslovom „Ispovijest“, autorice hrvatske učiteljice i književnice Milke Pogačić i poslala je po svijetu. Jedan je primjerak došao u Šangaj i prema toj knjizi je 1931.godine napravljen prvi prijevod jedne hrvatske knjige na kineski jezik. Dugi niz godina o ovoj “vezi” hrvatske i Kine kao i samoj Antoniji Jozičić nije se znalo i pisalo sve dok se nije otkrilo da prva prevedena knjiga sa hrvatskog na kineski jezik nije Šimunovićev Alkar nego “Confeso” Milke Pogačić.

Najzaslužnija za “otkriće” ove skromne kostajničke učiteljice je svakako gospođa Spomenka Štimec, dugogodišnja članica Hrvatskog saveza za esperanto.

21,00-22,00Slike u svjetlosti svijeća- 15 godina Likovne kolonije Hrvatska Kostajnica

Uz svjetlost svijeća moći će se razgledati izložba umjetničkih dijela nastalih tijekom 15 godina Likovne kolonije Hrvatska Kostajnica. Idejni pokretači ove kolonije su, na žalost sada pokojni, prvi poslijeratni gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, gospodin Mirko Antonić i kostajnički akademski slikar Davorin Radić. Sva djela čine fundus buduće Gradske galerije, koja će, iskreno se nadamo, jednoga dana dobiti svoj “kutak” u ovoj zgradi Građanske učione.

Nekoliko fotki sa prošlogodišnje Noći muzeja u Hrvatskoj Kostajnici i zgrada Građanske učione u kojoj se ove godine održava Noć muzeja:

P1313088 P1313112 P1313179 P2011971

 

exBOŽIĆ DOLAZI

Nastojeći dočarati Božićni ugođaj u našem malom gradu, već nekoliko godina uporno i za svaku pohvalu, Restoran Djed organizira Božićnu čaroliju. Tijekom vikenda Djed je prepun najmlađih koje dočekuju raspjevani i rasplesani animatori, a posebne pripreme su za  27. prosinca  kada je u 18,00 sati planiran dječji show, a u 21,sat Božićni tulum za odrasle. Više informacija se može dobiti na www.djed.hr

Za još malo radosti pred nadolazeće blagdane pobrinule su se udruge i kostajnička vatrogasna limena glazba te su pripremili:

19. prosinca u Crkvi sv.Antuna Padovanskoga u 19,00 sati već tradicionalni je Božićni  koncert Limene glazbe DVD-a Hrvatska Kostajnica

20. prosinca ispred PBZ-a kostajnička udruga Flek Art organizira Božićni sajam ( 09,00-16,00 sati )

20. prosinca ispred PBZ-a kostajnička udruga EKS organizira kićenje Božićne jelke i poziva djecu da dođu u 11,00 sati i ponesu božićni ukras kako bi svi zajedno okitili ovo, svoj djeci, najljepše drvce.

20. prosinca u 17,00 sati u Vatrogasnom domu Gradsko društvo Crvenog križa organizira “dolazak Djeda Božićnjaka”, pa pozivamo mališane da dođu pozdraviti najdražeg djedicu, s njim zaplešu i, naravno, dobiju od njega poklončiće

NikolaZahvaljujemo se Šimi, njegovoj supruzi Editi, petrinjskoj vatrogasnoj postrojbi, našoj Srednjoj školi Ivana Trnskoga i svim Kostajničanima koji su pomogli da 441. Milenijska fotografija ugleda svjetlo dana, nadajući se da smo njome pripomogli u poticanju obnove kostajničke župne crkve Sv. Nikole. Obrisi ostataka crkve i zaštitničko brdo Djed nadopunjuju ovu lijepu fotografiju.

 

 

 

 

 

BOŽIĆNA ČAROLIJA U DJEDOVOJ KOLIBI
IMG_9218Dođite u Hrvatsku Kostajnicu na Božićnu čaroliju u Djedovoj kolibi, koju od 06.-21.prosinca organizira Restoran Djed.
Kao i svake godine mališani će uživati u pjesmi, plesu, radionicama i svemu ostalom što im ove godine priprema veseli, sijedi djedica.
Za više informacija pogledajte na www.djed.hr .A kako je Djed Božićnjak nekada davno došao u naš mali grad reći će vam ova priča ispričana od nepoznatog autora (- vikendplaner-najbolje u hrvatskoj):Brdo Djed se prvi put pojavljuje s imenom ‘Dyed’ 1653. na jednom crtežu grada, tadašnje Koztainicha. Po pričama s ulice, tad se pojavljuje usamljeni djedica, koji Robinhudovskim načinom uzima bogatima i IMG_9217IMG_9217daruje djecu. Kako ga smatraju izopačenikom, budući da je tada Kostajnica bila pod okupacijom Turskog carstva, djedica odlazi na brdo gdje se skriva u maloj pećini, koju možete i danas prepoznati. Kako ubrzo dolazi zima, naš junak se odlučio zgrijati, tako da se spustio u grad i popeo na krov obližnje kuće. U tom trenutku, dok se djedica pokušava ugrijati na dimnjak, popušta crijep i on pada nedaleko od kamina. Naočigled djece, kako bi izbjegao paniku i opasnost od turaka, koji su tada bili poznati po okrutnosti, djedica rumenih obraza im počinje pjevati i dijeliti darove. Djeca očarana čarolijom ove večeri (kasnije će se dokazati da je to bilo veče na Badnjak) odlučuju da neće djedicu odati, uz djedičino obećanje da će doći i sljedeće godine. Nakon nekoliko dana, djeca prepričavaju na ulici da ih je posjetio zamrznuti djed (nazivaju ga „Mraz“), te da živi na brdu povrh grada. Brdo nazivaju Djed. I tako se naš Djed Božićnjak skriva u gradu sve do njegovog oslobođenja od Turaka 1688. godine. Kako je priča o hrabrom starcu došla do Bečkog dvora, dvorani uveličavaju priču i nastaje urbana legenda o Djedu Božićnjaku koji dobroj djeci donosi darove! Ona priča o našem junaku kao promidžbenoj maskoti, iskorištena je tek početkom stoljeća kad su se neki pametni ljudi sjetili otvoriti robni centar na obalama Une, pa im je trebala priča da stvore potrošačku groznicu uoči blagdana.

1 2 3 4 28