- kolovoza, na 24.godišnjicu stradanja, na brdu Čukur ponad Hrvatske Kostajnice svečano je otkriveno spomen obilježje Gordanu Ledereru, snimatelju Hrvatske radio televizije koji je samo radio svoj posao i poginuo na zadatku.
U cijelosti prenosimo vijest HRT-a:
Na brdu Čukuru pokraj Hrvatske Kostajnice poginuli snimatelj Hrvatske radiotelevizije Gordan Lederer dobio je spomen-obilježje. Ubijen je na današnji dan 1991. u 33. godini.
Lederer je poginuo na radnome mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući branitelje u akciji tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe ostavio je mnoge zapise o prvim danima rata, poslije montirane u Banijska ratna praskozorja. Spomenik “Slomljeni pejzaž” izgradili su grad Hrvatska Kostajnica i HRT.
Spomen-obilježje Slomljeni pejzaž otkrili su glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman i gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović u nazočnosti ministra hrvatskih branitelja Predraga Matića, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, supruge Gordana Lederera, zaposlenika Hrvatske radiotelevizije i brojnih drugih uzvanika.
Naš je kolega Gordan Lederer ubijen 10. kolovoza 1991. na radnome zadatku. Radio je svoj posao, a oni koji su pucali u njega do danas nisu privedeni pred lice pravde. Oni koji su mu mogli pomoći da preživi nosit će ga cijeli život na savjesti. HRT podiže ovaj spomenik u želji da on bude nadahnuće svim zaposlenicima HRT-a i građanima Hrvatske Kostajnice, ali i svim građanima te da u njegovu životu potražimo nadahnuće za vlastiti, istaknuo je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman.
Zahvalio je obitelji Lederer i Gradu Hrvatskoj Kostajnici na pomoći koju su pružili kako bi spomen-obilježje bilo podignuto na vrijeme, uoči obilježavanja godišnjice pogibije Gordana Lederera. Hrvatska radiotelevizija ovime nadoknađuje ono što je trebalo i prije učiniti. Želimo se svakome od naših poginulih kolega odužiti odgovarajućim spomen-obilježjem, i to na mjestu na kojemu su izgubili život, pojasnio je Radman. Glavni ravnatelj HRT-a gostovao je jutros u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Ministar branitelja Predrag Matić izrazio je zadovoljstvo obilježavanjem mjesta pogibije Gordana Lederera. Pucanj u Gordana bio je pucanj u istinu. On je bio čovjek koji je radio svoj posao, koji je želio snimkom pokazati što se događa u Hrvatskoj u prvim danima agresije jer jedna slika vrijedi više od tisuću riječi. Pucanj u ratne reportere i snimatelje ratni je zločin bez presedana: zna se i njegov počinitelj – neka ga nosi na savjesti, rekao je ministar Matić.
Na otvaranju spomenika bila je i Ana Lederer, koja je rekla kako svojega supruga pamti po anegdotama iz njihove mladosti. Nažalost, prekratko smo bili zajedno. Želim da ovaj prekrasni spomenik na brdu Čukur bude zalog za budućnost. Beskrajno sam zahvala Hrvatskoj radioteleviziji da njeguje uspomenu na sve snimatelje poginule u ratu, rekla je Ana Lederer.
U projekt izgradnje spomenika financijskom donacijom u vrijednosti od 100 000 kuna bio je uključen i Grad Zagreb, čiji je gradonačelnik Milan Bandić rekao kako je iznimno važno obilježiti mjesta stradanja u Domovinskome ratu. Mi smo, kao Grad Zagreb, bili izravno uključeni u ovaj projekt, stoga sam ponosan što sam danas ovdje na svečanome otvaranju spomen-obilježja, rekao je Bandić.
Spomen-obilježje Slomljeni pejzaž podigli su Hrvatska radiotelevizija i Grad Hrvatska Kostajnica, a otkriveno je uz zvuke pjesme Brothers in arms i Ledererove snimke Banijska ratna praskozorja, u kojima je zabilježio lica hrvatskih vojnika u Pounju 1991. godine. Voditelj projekta je HRT-ov zaposlenik Milan Bešlić, a spomen-obilježje, koje nadvisuje Hrvatsku Kostajnicu, djelo je autora kipara Petra Barišića te arhitekata Kate Marunice i Nenada Ravnića. Izrađeno je u obliku fotografskoga objektiva, a napukla leća unutar kruga simbolizira pucanj i istinu.
Autor Petar Barišić kaže kako je inspiraciju dobio gledajući kadrove Banijskih ratnih praskozorja, koje je snimio Lederer. On je pogođen snajperskim metkom, kamera je pala, staklo je propucano… I mi smo tako napravili sa spomenikom, veliku leću koja se nalazi unutar kruga propucali smo snajperskim metkom na isti način na koji je on, nažalost, ubijen. Željeli smo dobiti svjedočanstvo o tome što se dogodilo, a metak je napravio paukovu mrežu, koja se vidi na njegovim snimkama, rekao je Barišić.
Posebnost spomenika je i u tome što će se njegovo zrcaljenje vidjeti i noću, a bit će vidljiv i iz samoga grada Hrvatske Kostajnice. Na arhitektonskoj izvedbi rješenja radili su Kata Marunica i Nenad Ravnić, koji su rekli kako je realizacija bila zahtjevan zadatak jer je spomenik trebalo uklopiti u ambijent brda Čukur iznad Kostajnice te osmisliti pristupnu stazu.
Najveći izazov bili su nam kratki rokovi i nabava materijala, odnosno čeličnoga okvira i leće, tj. stakla za leću. Velika nam je čast bila sudjelovati u izgradnji spomenika i želja nam je da ga ne prihvate samo stručni krugovi nego i ljudi koji tamo žive kao i oni koji će onamo dolaziti, rekla je Kata Marunica.
Gordan Lederer rođen je u Zagrebu 21. travnja 1958., a diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti. Bio je vrstan znalac snimateljskoga zanata, a 1988. počeo je raditi na HTV-u.
Osim po snimkama sa samoga početka Domovinskoga rata poznat je i po drugim snimkama, pa je tako svojom kamerom zabilježio i stradanja Kurda u sjevernome Iraku, a kao snimatelj se angažirao od samih početaka agresije na Hrvatsku.Snimao je događanja u Kruševu, Kninu, Lovincu, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak.
Njegove snimke Banijska ratna praskozorja, na kojima je u ranojutarnjoj izmaglici uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihove poglede i kretnje pri izviđanju neprijateljskih položaja popraćene pjesmom Brothers in arms mnogima su ostale u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.
Na otvaranju spomen-obilježja bilo je nazočno više od 200 ljudi – građana, predstavnika brojnih medija i loklanih vlasti, među ostalim i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić te Hrvoje Hitrec, ravnatelj HRT-a 1991. godine.
