Zaštićena prirodna baština
Park šuma “Brdo Djed”
Park šuma Djed, nasljeđe je poznatog hrvatskoga pedagoga Davorina Trstenjaka koji je od 1889.-1899.godine živio i radio u Kostajnici i pošumio brdo Djed. U park šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njeno održavanje ili uređenje. Brdo Djed je prostor brežuljka iznad Hrvatske Kostajnice. Na vrhu brda nalazilo se zemljano utvrđenje od kojeg danas postoje tek tragovi. Prostor brda Djed je pošumljen krajem 19. stoljeća, te kao takav danas predstavlja šumski rezervat velike vrijednosti. Južni dio park šume je obrastao bagremom, a ostali dio smrekom (80,07 %), hrastom kitnjakom (4,39 %), borom, kestenom i lipom, starosti cca 100 godina. Park šuma zauzima površinu od 277.657 m2, nadmorske visine od 160 m, a nalazi se u sklopu zaštićenog dijela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice koja je registrirani spomenik kulturne baštine. Brdo Djed je Odlukom Županijske skupštine Sisačko – moslavačke županije od 19. travnja 2000. god. («Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije» br. 1/2000) proglašeno park šumom koja je namijenjena prvenstveno odmoru i rekre-aciji te predstavlja izvanrednu rekreativno – športsku osnovicu Grada Hrvatske Kostajnice, Županije i širje. Županijska skupština je donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije(«Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije» br. 1/2006). Ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Sisačko-moslavačke županije, u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja.
Zaštićeni krajolik
Zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno – povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.Obalni pojas rijeke Une valoriziran je elaboratom “Zaštita prirodne baštine u Sisačko – moslavačkoj županiji”, te je Prostornim planom Sisačko – moslavačke županije predložen za prioritetan upis kao zaštićeni krajolik. Prostor uz rijeku Unu objedinjava obalni prostor Grada Hrvatske Kostajnice i općina Dvor, Hrvatska Dubica i Jasenovac. Cjelokupni prostor predložen je za izradu Prostornog plana uređenja područja posebne namjene, jer je cijelo područje potencijalno atraktivna turistička zona. Planom bi bilo potrebno utvrditi i područje posebne zaštite šumske vegetacije. Proglašenje zaštićenog krajolika Zrinske gore predviđeno je Prostornim planom Sisačko – moslavačke županije i omogućava cjelovitu zaštitu područja koji objedinjava niz pojedinačnih lokaliteta izuzetne vrijednosti (posebni rezervati: botanički – kanjon Ljeskovac, šumske vegetacije – dolina rijeke Petrinjčice, te odsjeci 15 A Šamarice i 109 Zrinske gore, zoološki – Popratine luke; dijelovi zaštićenog krajolika: Brezovo polje i dolina potoka Žirovac; te okoliš starih gradova: Zrin, Gvozdansko, Gorička, Pedalj i Brubno), a studijom “Zaštita kulturne baštine Županije” cijeli prostor je valoriziran kao kulturni krajolik I. kategorije vrijednosti. Navedena područja potrebno je istražiti u sklopu posebnih stručnih elaborata, te u skladu s rezultatima istraživanja provesti proceduru proglašavanja zaštite (zaštitu proglašava Županijska skupština na temelju suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja).
Panoramska točka
Vidikovac “Čukur” nalazi se na eksponiranoj lokaciji iznad rijeke Une zapadno od Hrvatske Kostajnice i osim prirodnog ima i memorijalni karakter (obilježje pogibije G. Lederera). Na inicijativu Grada H. Kostajnice predložen je Prostornim planom Sisačko – moslavačke županije za upis kao zaštićena panoramska točka.
Zaštićena graditeljska baština
Arheološka baština
ANTIKA:
– Hrvatska Kostajnica: miljokaz, pravac antičke ceste Siscia – Sirmium (slučajni nalaz sjeverozapadno od Kostajnice)
– Utolica: naselje, ostaci kućne keramike, pravac ceste Siscia – Sirmium, rekognosciranje
SREDNJI VIJEK:
– Utvrda, Brdo Djed, Hrvatska Kostajnica, preventivno zaštićena (RZG-678/1-88). Utvrda je izgrađena prema projektu francuskog inž. Duportala iz 1736. ali ponešto pojednostavljeno. Unutar utvrde tijekom 18. st. nalazi se i kapela sv. Križa (danas neraspoznatljiva lokacija). Od utvrde danas raspoznatljivo zemljano ziđe zvjezdolike osnove.
Povijesna graditeljska cjelina – gradska naselja
– Hrvatska Kostajnica, registrirana (RZG-0758). Naselje smješteno na lijevoj obali Une, na mjestu gdje rijeka mijenja svoj smjer – sa smjera J-S na smjer Z-I. U rimsko doba je u neposrednoj blizini mjesta današnje Kostajnice prolazila rimska cesta, što upućuje na vjerojatno postojanje rimskog naselja (pronađeni tragovi vodovoda i rimskih zgrada, te miljokazi). U vrijeme ranog srednjeg vijeka, Kostajnica ulazi u sustav Panonske Hrvatske, a samo naselje u feudalnu župu Gora. 1240, 1258, te 1272. vrijeme je prvog spominjanja postojanja Kostajnice (naselje / utvrđeni grad). 1285. vrijeme je dolaska franjevaca i gradnje samostana što upućuje na postojanje naselja. 1334. Kostajnica je na popisu župa zagrebačke nadbiskupije sa župnom crkvom sv. Mihovila. Naselje se formira na potezu od starog grada uzvodno i nizvodno s lijeve strane Une. U 15.st. područje Zrinske gore i Pounja dolazi u posjed Zrinskih i uz Novi postaje glavno mjesto obrane od Turaka. Kostajnica je 1556. osvojena od Turaka kada je spaljen franjevački samostan. 1688. je oslobođena te počinje obnova (gradnja novog samostana). 1736. gradi se zemljano utvrđenje na brdu Djed. Tijekom 18.st. grade se nova crkva i samostan franjevaca, kao i župna crkva te pravoslavna parohijska crkva, dok između tog prostora nastaje nova Kostajnica kao vojno, trgovačko i prometno središte Pounja s obilježjima baroknog urbanog prostora. Do 1871. u sklopu je Vojne Krajine te postaje jedan od najvažnijih trgovačkih središta u Hrvatskoj. Razvijaju se tri zone grada: Mađari, Majdanci i Novljani, spojeni u jedinstvenu i skladnu cjelinu. Do II. svjetskog rata vrijeme je daljnjeg razvoja i uređenja grada, dok je u II. svje-tskom ratu Kostajnica prilično stradala, a proces devastacije povijesne strukture grada i objekata nastavio se i kasnije (rušenje poteza kuća uz Unu). Teško stradala tijekom 91.-95. Obnova Starog grada završena je 2011. godine, financirana sredstvima Ministarstva kulture RH.
Povijesni sklop i građevina
CIVILNE GRAĐEVINE:
STAMBENE GRAĐEVINE – ŽUPNI DVOROVI – Župni dvor, Hrvatska Kostajnica, preventivno zaštićen (RZG-406/1-95) iz 18.st. ,1991.g. srušen.
GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE
– Hotel Central, Hrvatska Kostajnica, sagrađen početkom 20.st. Jednokatna uglovnica “V” tlocrta dominantnog položaja, polukružnim pročeljem okrenutim na raskrižje dvije glavne gradske ulice čineći maleni trg. Na uglu dvorana s dominantnom kupolom. Mansardni krov. Stilski elementi kvalitetni, secesija. 1991. oštećeno i devastirano. Obnovljeno 1995.-1997.
– “Napoleonske zgrade”, Kostajnica, sagrađeno oko 1810. Dva objekta koji su činili cjelinu. Kasnobarokne palače, jednokatnice visokog krovišta; svođene. 1991-1195. srušene.
STARI GRADOVI I VOJNE GRAĐEVINE
– Stari grad Kostajnica, Hrvatska Kostajnica, registriran (RZG-0385). Smješten na otoku Une, ispred današnjeg središta grada. Spominje se 1240.,1258. i 1272., a utvrđeni grad od 15.st. kada je u posjedu obitelji Arlandovića. 1442. dobiva ga M. Frankopan. U 16.st. pripada Zrinskima, a već 1556. pao je u ruke Turaka kojima služi kao uporište za obranu granice na Uni do 1689. Pod vlast cara dolazi 1699., a 1718. ulazi kao pogranični grad u Vojnu krajinu. Time Kostajnica postaje važno trgovačko i putno središte na granice Turske i Evrope. Početkom 19.st. gradi se most preko kojeg je vodio put iz Istambula za Trst. Grad je bio građen na otoku što su ga činile Una i Unica i štitio je podgrađe koje je bilo izgrađeno na sjevernoj strani rijeke. Bio je izgrađen u obliku višekutnika na kamenim temeljima s ulazom na istočnoj strani. Ima jaku polukružnu kulu sa strijelnicama s jugoistočne strane i dvije četverokutne kule nasuprot ulaza i polukružne kule. Na ulazu sačuvan je latinski natpis s godinom 1699. Grad je obnovljen sredstvima Ministarstva kulture, a za javnost je otvoren u listopadu 2011. godine.
SAKRALNE GRAĐEVINE:
SAMOSTANI I SAMOSTANSKE CRKVE
– Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog, Trg Nikole Šubića Zrinskog, Hrvatska Kostajnica, registrirano (RZG-0427). Prvotno mjesto samostanu bilo je na mjestu današnjeg groblja i kapele sv. Ane uz Unu (tragovi su vidljivi i danas). Stari samostan uništen od Turaka. Franjevci se 1690. vraćaju u Kostajnicu i nasuprot tvrđave podižu drvenu rezidenciju i drvenu crkvu sv. Antuna Padovanskog. 1706. osnovana župa, ali će ona za svoje djelovanje uskoro urediti crkvu sv. Nikole. Od 1729.-46. franjevci podižu novu zidanu crkvu. Do 1756. gradi se donji dio zvonika koji služi i kao ulaz u samostan, te hodnici koji se protežu uzduž crkve; uređuje se i unutrašnji prostor. Građenje samostana je nastavljeno do 1760-tih, kada je dovršen gornji kat. 1779. zvonik zidaju talijanski zidari. Od 1769. u samostanu je pučka škola. 1792. obnavljano je krovište, a temeljita obnova je bila 1835. Šindra je 1858. zamijenjena crijepom. 1934. grade se trgovački lokali u liniji pročelja crkve pred samostanskim dvorištem. Iznad sakristije uređuje se knjižnica s knjigama od 15.-20.st., a jedna prostorija u arhiv s kulturnopovijesnom zbirkom (rimski miljokaz, gotički kameni fragmenti, barokni crkveni predmeti). 1991. samostan i crkva su teško oštećeni kao i pripadajući im inventar. 1995. na osnovi detaljne dokumentacije započinje obnova, kojoj prva faza građevinskih radova završava 1998. Crkva i samostan su obnovljeni.
CRKVE
– Župna crkva sv. Nikole, Hrvatska Kostajnica, registrirana (RZG-0461). Smještena na Trgu kralja Tomislava. Spominje se 1334.g. Nakon osnutka župe 1697., obnavlja se i povećava drvena kapela 1714. Nova crkva zida se 1771. sa svodom nad svetištem, kao dvoranska s užim zaobljenim svetištem i s tornjem na ulazu. Popločena je kamenom iz stare crkve. Podiže se sakristija s oratorijem uz svetište. Bočna kapela uz lađu, u kojoj se nalazi grupa s Raspećem, dozidana je početkom 19.st. Crkva se obnavlja 1827., a 1830. se prvi put oslikava. 1876. šindra se mijenja crijepom, a sakristija povećana. 1895. crkva dobiva novi oslik. Kvalitetan barokni inventar je uništen. 1991. potpuno uništena.
– Parohijska crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, Hrvatska Kostajnica. Drvena kapela se gradi 1713. g. Zidanje nove parohijske crkve – jednobrodne građevine pravokutnog tlocrta s poligonalnom apsidom i zvonikom iznad pročelja počinje 1733, a 1774. i 1843. je obnavljana. 1941. srušena. Nakon Drugog svjetskog rata obnovljena u eklekticističkom oblikovanju.
KAPELE I KAPELE POKLONCI
– Kapela sv. Roka, Hrvatska Kostajnica, preventivno zaštićena (RZG-671/1-88). Zavjetna kapela pro-tiv kuge, smještena na brdu iznad župne crkve. 1734. bila je mala drvena kapelica sa zvonikom na preslicu. Nova zidana podignuta je 1779. Pravokutnog tlocrta s polukružnom apsidom, svođena i popločana. Kasnije je nadograđena kraća lađa sa zvonikom. Obnovljena 1892. 1991. srušena.
– Kapela sv. Ane i groblje, Hrvatska Kostajnica, registrirana (RZG-0462). Zidana na mjestu starije drvene kapele 1720. (sv. Franje – pretpostavljena prva lokacija franjevačkog samostana). Pravokutnog tlocrta s užim svetištem i poligonalnom apsidom, te drvenim zvonikom. Temeljito je obnovljena 1817. Glavni oltar je posvećen sv. Franji Serafinskom. Propovijedaonica je iz 1817. kao i oltar sv. Josipa. Tada je zidano i predvorje, dok je crkva popločena 1844. 1908. temeljita obnova iz kojeg vremena je i sadašnji inventar. Kapela je srušena početkom Domovinskog rata (miniranje). Dio ziđa svetišta je sačuvan, a sama njegova struktura predstavlja spomenički građu obzirom da potječe iz razvalina samostana. Tokom raščišćavanja ruševina kapele pronađeni su kameni ulomci arhitektonskih srednjovjekovnih elemenata samostana, koji su pohranjeni. Obzirom na značaj građevine i njezin lokalitet, a respektirajući želju građana da se Kapela obnovi, Grad je pokrenuo inicijativu iznalaženja sredstava. Sredstvima Ministarstva kulture (2005. i 2006.) utrošena su za izradu arhitektonskog snimka i idejnog projekta. Arheološke radove i izradu tehničke dokumentacije, Grad je povjerio tvrtki Omega engineering d.o.o., iz Dubrovnika. Do konačne obnove treba izraditi projektnu dokumentaciju i izvesti potrebne radove.
– Kapela sv. Ilije i Luke, Utolica, preventivno zaštićena (RZG-489/1-95). Sagrađena 1887. Pravokutnog tlocrta sa zaobljenim svetištem i zvonikom. Svođena. Oltar s kraja 19. st. 1991. djelomično uništeno. Obnovljena nakon Domovinskog rata.
– Pravoslavna kapela sv. Gospe, Hrvatska Kostajnica – Tirol, preventivno zaštićena (RZG-673/1-88).
Na mjestu starije kapele koja se spominje 1749. Tijekom 19.st. zida se nova, pravokutnog tlocrta s užim svetištem završenim segmentnom apsidom, te zvonikom. Svođena. Ikonostas iz 19.st. Zapušteno.
– Pravoslavna kapela sv. Petra i Pavla (Mihaila i Gavrila?), Hrvatska Kostajnica, preventivno zaštićena (RZG-677/1-88) Smještena na groblju. Sagrađena 1755. Jednobrodna, pravokutna barokna građevina s drvenim bačvastim svodom; ikona iz 1755. 1941. srušena.
Memorijalna baština
SPOMENICI I SPOMENIČKA MJESTA:
– Hrvatska Kostajnica – kip Isusa Spasitelja (raskrižje ul. G.Lederera i A.Starčevića)
– Hrvatska Kostajnica – zavjetni kip (trg N.Š.Zrinskog)
– Hrvatska Kostajnica – brončana skulptura, autor: Ivan Sablić
ZGRADE TRADICIJSKE KULTURE:
– Hrvatska Kostajnica – Utolica 114, drvena katnica građena početkom 20. st (Rješenje
Ministarstva kulture: UP/I-6121/08-05/93, Urbroj: 532-04-05/17-06-01).